Citat :

U pješčanoj pustinji kraj Perzijskog zaljeva trebao bi do kraja 2009. godine niknuti prvi grad na svijetu u kojem se neće ispuštati niti jedna suvišna molekula ugljičnog dioksida, glavnog krivca za globalno zatopljenje.

Ovaj futuristički grad, opasan zidom u stilu drevnih arapskih gradova, s nula zagađenja i nula otpada, dio je vizionarskog projekta Masdar Initiative, čija se cijena mjeri milijardama dolara, a svrha mu je razvoj obnovljivih i održivih tehnologija za proizvodnju energije.

Ironično je da je ovaj ambiciozni projekt pokrenuo jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte - Abu Dhabi, emirat koji s jedne strane sjedi na najmanje 100 milijardi barela nafte u rezervi, dok s druge Inicijativom Masdar potiče upravo one industrije koje bi mogle ugroziti svjetsku dominaciju nafte.

No, sultan Al Jaber, predsjednik uprave organizacije Future Energy Company koja je na čelu projekta, ne vidi u tome ništa ironično; naprotiv, tvrdi kako je riječ o inteligentnom planiranju. Napokon, čak i goleme zalihe nafte kojima raspolaže Abu Dhabi jednom će doći kraju.

- Što je bolje za Abu Dhabi od investiranja naših prihoda od nafte u nešto što će nas i budućnosti dovesti na vodeću poziciju? - kaže Al Jaber.

Grad, koji će se također zvati Masdar, što na arapskom znači “izvor”, imat će oko 47.500 stanovnika, prostirat će se na šest milijuna četvornih metara i bit će spoj čudesnih građevina iz “1001 noći”, tradicionalnih tehnika i načina gradnje te najmodernijih arhitektonskih i tehnoloških dostignuća. Projektiranje je povjereno londonskoj arhitektonskoj tvrtki Norman Foster i partneri.

- Zamisli Inicijative Masdar kad je posrijedi odnos grada i okoliša, dakle, nula emisija ugljika i nula otpada, prve su takve u svijetu. U ovom se projektu stoga suočavamo s iznimno zahtjevnim zadatkom u kojem ćemo morati preispitati temeljne urbanističke konvencije. Masdar će postaviti nove standarde za održivi grad budućnosti - rekao je Norman Foster.

Slavni britanski arhitekt i dosad je tijesno surađivao s inženjerima i kompjutorašima kako bi povezao kompleksnu tehnologiju i prirodne zakone u svojim "inteligentnim" građevinama kao što je, na primjer, zgrada tvrtke Swiss Re u Londonu, popularno nazvana “Krastavčić”, čija fasada propušta zrak u unutrašnjost za pasivno hlađenje, a onda ga izbacuje kad se zagrije i diže.

Foster i partneri su u projektu Masdar iskoristili tradicionalne elemente arapske arhitekture pa će tako tornjevi za “hvatanje” vjetra grad hladiti prirodnim sustavom klimatizacije, dok će vodoskoci u sjenovitim dvorištima donositi vlagu i svježinu koja je tako potrebna u suhom i vrućem podneblju.

Zgrade će stajati natisnute oko uskih ulica, kao u kazbama, kako bi tijekom ljetnih dana, kad temperatura u Abu Dhabiju zna narasti i preko 48 stupnjeva, potrošnja energije za rashladne uređaje bila manja. Ali uz ove drevne tehnike, kakve se u istočnjačkim zemljama koriste već stoljećima, Masdar uključuje i najnovija tehnološka dostignuća u rashlađivanju i ostalim sustavima potrebnim za normalno funkcioniranje života.

- Od samog početka moramo se pridržavati najstrožih standarda energetske efikasnosti - kaže sultan Al Jaber, koji naglašava i kako neke studije klimatskih promjena nagovještaju kako bi se temperatura u Abu Dhabiju do 2030. godine mogla podići za čak jedan ili dva stupnja, što znači da se što hitnije moraju tražiti nova rješenja za proizvodnju energije i očuvanje okoliša.

Masdar će energiju dobivati uglavnom iz solarnih izvora, što je logičan izbor u zemlji koja obiluje suncem. Posjetioci će svoje Ferrarije i Porschee morati ostaviti izvan gradskih zidova, a u gradu će se kretati po prizemnom nivou, po kojem će voziti bicikli i javni gradski promet - naravno, na ekološki prihvatljiv pogon - ili po gornjoj razini, sedam metara povišenoj platformi koja je namijenjena pješacima i gdje će na zasjenjenim šetnicama s drvoredima biti smještene poslovne i stambene zgrade.

Grad je strateški lociran u odnosu na prometnu infrastrukturu Abu Dhabija pa će mrežom postojećih cesta i novim željezničkim prugama biti dobro povezan s okolnim naseljima, kao i sa središtem Abu Dhabija i međunarodnom zračnom lukom. Na terenima oko grada podignut će se fotonaponski pogoni za proizvodnju energije, kao i poljoprivredni nasadi, što će omogućiti gradu da sam sebe izdržava. Ambicije Abu Dhabija idu dalje od izgradnje zelenog grada.

Emirat je velik dio investicijskog fonda od 250 milijuna dolara uložio u tvrtke koje rade čiste tehnologije, kao što su Segway, američki proizvođač malih osobnih vozila na dva kotača, tvornice solarnih uređaja i tvrtke koje se bave pročišćavanjem otpadnih voda.

U pripremi je dogovor težak 500 milijuna dolara za proizvodnju tankih solarnih ploča koje su jeftinije od standardnih modela: jedna će se tvornica sagraditi u Njemačkoj, koja je središte solarne industrije, a druga u Abu Dhabiju.

Proizvodnja 300 megavata solarne energije, koliko je potrebno za opskrbu novog grada, stajat će više od milijardu dolara. Zelena inicijativa otvorit će i brojna nova radna mjesta, ali u malenoj populaciji od samo 1,8 milijuna stanovnika nema dovoljno visokokvalificiranih stručnjaka, inženjera i poduzetnika koji su potrebni da udahnu život u novi grad.

Da bi u Masdar privukli vrhunske mozgove, uz pomoć američkog MIT-ja utemeljeno je malo sveučilište, Masdar Institute, specijalizirano za obnovljive tehnologije. Prva aktivna ustanova u gradu, sveučilište se otvara u jesen 2009. godine, a imat će 100 studenata i 30 predavača koji će raditi prema programu MIT-ja. Sveučilište će voditi Russel C. Jones, bivši predsjednik Sveučilišta Delaware, koji je izišao iz mirovine da bi se u dobi od 72 godine posvetio “jednom od najtežih i najvažnijih problema našeg doba”.

Inicijativu Masdar pokrenuo je 2004. princ Mohamed bin Zajed al Nahjan koji je htio pokrenuti pomalo uspavani Abu Dhabi i unijeti raznolikost u gospodarstvo zemlje.

Citat :

Grad Masdar

- Površina: 6 milijuna četvornih metara
- Kapacitet: 47.500 stanovnika
- Kućanstva: 30 posto ukupne površine
- Ekonomska zona: 24 posto ukupne površine
- Trgovine i komercijalni sadržaji: 13 posto
- Sveučilište: 6 posto ukupne površine
- Kulturni sadržaji: 8 posto ukupne površine
- Servisi i prometno područje: 19 posto

ajmo tamo

Glavni krivac za zatopljenje (LOL), koja glupa propaganda, ne vjerujem. Ko je bio kriv za stotine milijune godina bombardiranja zemlje kometima, ne znam kolko ledenih doba, potopa, vulkana, razdvajanje tektonskih ploča, kiše elektrona sa sunca, okretanje polova i ostalo (LOL). Nemojte nasjedat na takve gluposti molim vas. To je kao i terorizam, propaganda koja tjera ljude da se boje i zatvaraju. Svijet je u takvom periodu i šta sad. Sve je to biznis, nikakva dobra volja.